15 godina slobodnog softvera

napisao Richard M. Stallman

Upravo je prošlo 15 godina od začetka pokreta za slobodan softver i Projekta GNU. Prošli smo dugačak put.

Godine 1984. bilo je nemoguće upotrebljavati moderno računalo bez instaliranja vlasničkog operativnog sustava, kojeg biste morali nabaviti pod ograničavajućom licencom. Nikome nije bilo dozvoljeno slobodno dijeliti softver s drugim korisnicima računala, a gotovo nitko nije mogao izmijeniti softver kako bi odgovarao njezinim ili njegovim vlastitim potrebama. Vlasnici softvera podigli su zidove kako bi nas razdvojili jedne od drugih.

Projekt GNU utemeljen je kako bi to promijenio. Njegov prvi cilj: razviti prijenosan operativni sustav kompatibilan s Unixom koji bi bio 100% slobodan softver. Ne 95% slobodan, niti 99.5%, nego 100%—tako da bi korisnici bili slobodni dalje distribuirati cijeli sustav, te bi bili slobodni izmijeniti ili doprinijeti bilo kojem njegovom dijelu. Ime sustava, GNU, rekurzivna je skraćenica koja znači “GNU Nije Unix”—način odavanja počasti tehničkim idejama Unixa, dok se istovremeno kaže da je GNU nešto što je drugačije. Tehnički, GNU je kao Unix, no za razliku od Unixa, GNU daje svojim korisnicima slobodu.

Bilo je potrebno mnogo godina rada stotina programera kako bi se razvio ovaj operativni sustav. Neke od njih plaćala je Zaklada za slobodan softver i tvrtke za slobodan softver, no većina su bili volonteri. Neki su postali čuveni, dok je većina poznata uglavnom unutar svoje struke, među drugim hakerima koji koriste ili rade na njihovom kodu. Svi zajedno pomogli su osloboditi potencijal računalne mreže za cijelo čovječanstvo.

Godine 1991. razvijena je i posljednja ključna komponenta sustava nalik Unixu, slobodna jezgra, koju je napisao Linus Torvalds. Danas kombinaciju GNU i Linuxa koriste milijuni ljudi širom svijeta i njena popularnost raste. Ovaj mjesec objavili smo izdanje 1. 0 GNOME-a, GNU grafičke radne površine, za koju se nadamo da će učiniti GNU/Linux sustav jednostavnim za korištenje poput bilo kojeg drugog operativnog sustava.

Međutim, naša sloboda nije trajno osigurana. Svijet ne stoji na mjestu, ne možemo očekivati da ćemo za pet godina imati slobodu samo zato što je imamo danas. Slobodan softver suočava se s teškim izazovima i opasnostima. Bit će potrebni odlučni napori da sačuvamo našu slobodu, jednako kao što su bili potrebni i da je steknemo. Međutim, operativni sustav je samo početak—sada trebamo dodati slobodne aplikacije koje će baratati cjelokupnim rasponom poslova koje korisnici žele obavljati.

U budućim člancima pisat ću o konkretnim izazovima s kojima se zajednica slobodnog softvera suočava i o drugim pitanjima koja utječu na slobodu korisnika računala, kao i o razvojima događaja koji utječu na operativni sustav GNU/Linux.